Obveznice i financijske osnove obveznica
28.2.2013. Ulaganje u obveznice i neke osnovne činjenice: prije svega obveznice u pravilu donose stalni prihod, manje prinose, uz nisku razinu rizika i volatilnosti (iako ima i iznimaka). Svatko može financijski profitirati ako su i obveznice dio njegovog financijskog portfelja.
Obveznice su dužnički vrijednosni papiri. Obveznice izdaju države (državne obveznice), lokalne uprave (npr. municipalne obveznice) i poduzeća (korporativne obveznice) kako bi obveznicama financirali različite investicije - uz manji trošak nego klasični krediti.
Za razliku od dionica, kupljene obveznice ne daju pravo vlasniku obveznica na sudjelovanje u odlučivanju i dobiti - ako je ostvarena - ali daju pravo na povrat uložene glavnice uvećane za ugovorenu kamatu u ugovorenom roku.
Nominalna vrijednost obveznice pokazuje iznos novca koji će vlasnik ili imatelj obveznice dobiti u trenutku dospijeća.
Nominalna (kuponska) kamatna stopa na obveznice je stopa po kojoj se obračunava i isplaćuje kamata prema dinamici navedenoj u obveznici.
Datum dospijeća obveznice je datum na koji izdavatelj obveznice mora isplatiti glavnicu vlasnicima obveznica.
Budući da su obveznice instrument dugoročnog financiranja, datum dospijeća je obično između dvije i trideset godina nakon dana izdavanja.
Najčešće, kratkoročne obveznice uobičajeno imaju dospijeće manje od godine dana, srednjeročne obično dospijevaju u roku od dvije do deset godina, a dugoročne u pravilu traju više od deset godina.
Koje su osnovne vrste obveznica?
Zbog specifične situacije na hrvatskom tržištu, u Hrvatskoj su naročito popularne sljedeće dvije vrste obveznica:
- obveznice denominirane u stranoj valuti - obveznice koja glase na stranu valutu;
- obveznice s valutnom klauzulom - obveznice denominirane u hrvatskim kunama čiji je plan otplate vezan uz kretanje srednjeg tečaja kune u odnosu na neku čvrstu valutu.
Glede na vrstu izdavatelja obveznica, najčešće su to državne obveznice, municipalne obveznice lokalne samouprave ili korporativne obveznice koje izdaju velika poduzeća i korporacije.
O čemu ovisi cijena obveznice?
Cijena obveznice ovisi o odnosu nominalne kamatne stope na obveznice i tržišne kamatne stope za ulaganja istog stupnja rizika. Ako je nominalna kamatna stopa na obveznice jednaka tržišnoj, obveznice će se prodavati po nominalnoj vrijednosti. Ako je nominalna kamatna stopa na obveznice veća od tržišne, one će se prodavati uz premiju (po cijeni koja je veća od nominalne vrijednosti obveznica), a ako je manja od tržišne, prodavat će se uz diskont (po cijeni koja je manja od nominalne vrijednosti).
Kako se izražava cijena obveznica?
Tržišna cijena obveznica izražava se u određenom postotku nominalne vrijednosti obveznice. Npr. cijena 98,14 znači da se obveznica prodaje za 98,14% nominalne vrijednosti obveznice.
Koji su motivi za kupnju obveznica?
Kupnjom obveznica investitor stječe pravo na:
- kamatni prihod
- prihod od mogućeg porasta vrijednosti obveznice
- isplatu o dospijeću
Obveznice nose investitoru kamatni prihod u jednakim vremenskim razmacima (najčešće polugodišnjim).
Postoji i mogućnost porasta vrijednosti obveznica. Cijena obveznice nominalne vrijednosti 1.000 kuna može znatno fluktuirati tijekom razdoblja do dospijeća. Primarni uzrok fluktuacije cijena obveznica su promjene na općoj razini kamatnih stopa u gospodarstvu. Što je razdoblje do dospijeća dulje, veća je osjetljivost cijena obveznica na promjene kamatnih stopa na tržištu.
Ako opća razina kamatnih stopa na tržištu padne, cijena obveznica će porasti, i obratno. Na taj način investitor pravilnim odlukama, slijedom prognoza kretanja kamatnih stopa na tržištu, može zaraditi kupujući obveznice po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti i prodajući ih, ako se cijena obveznica poveća, po višoj cijeni.
Različiti rizici kod ulaganja u obveznice
Obveznice se obično opisuju kao manje rizične investicije od dionica. Ako kupite obveznicu kod izdavanja (emisije) i držite je do dospijeća, vi redovito dobivate prihod (kamate, prinos), a cijeli iznos ulaganja po dospijeću. Rizik koji preuzimate (pored rizika inflacije) je taj da izdavatelj obveznica možda neće moći podmiriti svoje obveze, plaćati kamate te isplatiti vašu uloženu glavnicu. Ovo je poznato kao kreditni rizik.
Ipak, kako neovisne rejting agencije rangiraju brojne obveznice, vi možete kupiti visoko rangirane koje stvarno ne donose opasnost bankrota i gdje je rizik izdavatelja vrlo nizak (npr. Vlada kraljevine Švedske). Pored toga, postoji i tržišni rizik tj. rizik promjene cijene: obveznice stalno fluktuiraju u vrijednosti pa ako poželite prodati svoje obveznice prije dana dospijeća možda ćete za njih dobiti manje nego što ste platili. U svakom slučaju, obveznice su dobra opcija za diverzifikaciju ulaganja.
Možda vas brine nedostatnost državnih mirovina i vjerojatnost da će u budućnosti one biti još manje pa se pitate kako do veće mirovine? Dio rješenja je možda isplanirati svoju privatnu mirovinu. No, kako stvoriti značajni kapital koji će biti dovoljan za financijski ugodnu mirovinu? Koja će biti stvarna vrijednost tog novca jednom kad krenete uživati u svojoj mirovini? A, prije toga možda bi bilo korisno provjeriti s koliko novca doista raspolažete tj. koliki je vaš raspoloživi prihod od kojega možete štedjeti i ulagati za svoju mirovinu.
Pored spomenutih karakteristika obveznica, kroz pravovremeno planiranje privatne mirovine može se i stvoriti portfelj obveznica koji će dospjevati kako to klijent bude želio, za početak ili tijekom trajanja mirovine. Utoliko je plan mirovine najveći trošak u životu pojednica, prije stana ili automobila. Ako i nije još tako, vjerojatno će tako biti u ne tako dalekoj budućnosti.
Kakvom tipu ulagača odgovaraju obveznice?
Obveznice su pogodan oblik ulaganja za investitore s niskom sklonošću prema riziku te za smanjenje ukupnog rizika pri diverzifikaciji portfelja. Naime, obveznice za razliku od dionica, nose svojim vlasnicima fiksne prinose - kamate. Također, u hijerarhiji raspodjele poslovnog rezultata poduzeća i njegove likvidacijske mase imaju nadre?eni položaj u odnosu na vlasnike dionica, odnosno poduzeća imaju legalnu obvezu isplate tražbina iz obveznica prije bilo kakvih isplata vlasnicima tvrtke koja ih je emitirala. U slučaju držanja državnih obveznica, riječ je o vrijednosnim papirima vrlo visoke sigurnosti s obzirom na to da za isplatu potraživanja po tim obveznicama jamči država.
Jesu li obveznice vrsta ulaganja za vas? Možda vašem stilu ulaganja više odgovaraju obveznički investicijski fondovi? Riješite naš test i provjerite jeste li vi tip ulagača u obveznice? Što uopće spaja obveznice i pojmove mirovina, privatne mirovine i plan za mirovinu ili penzija? Možda iznenađujuće, ali - iako naizgled nije očita na prvi pogled - veza je više nego čvrsta. Naime, zahvaljujući današnjem relativno razvijenom financijskom sektoru obveznice kroz različite financijske proizvode (npr. životno osiguranje) osiguravaju isplatu državnih mirovina, i to ponajprije starosne mirovine odnosno u posljednje vrijeme popularnu prijevremenu starosnu mirovinu.
No, to još nije sve: obveznice dijelom pokrivaju i redovite isplate i privatnih mirovina, najčešće kao životno osiguranje ili posredno preko mješovitih ili obvezničkih investicijskih fondova uključenih u investicijsko osiguranje života. Značajan dio imovine i dobrovoljni mirovinski fondovi ulažu i dugoročno drže u obveznicama. Računate na (ili možda već primate) rentu od police osiguranja života i mislite da to nema veze sa vama? Ima, itekako jer vaša vlastita privatna mirovina nije luksuz!
Mogu li se obveznice prodati prije roka dospijeća?
Da, jer su obveznice potpuno prenosivi vrijednosni papiri bez obzira na to glase li na ime ili na donositelja.
Nakon što je kupio obveznicu, investitor ima dvije mogućnosti:
- držati obveznicu do roka dospijeća uz redovnu isplatu kamata i glavnice te tako ostvariti prinos koji je kupio ili
- prodati obveznicu u bilo koje vrijeme prije roka dospijeća drugom zainteresiranom investitoru uz mogućnost da pritom ostvari kapitalni dobitak/gubitak
